Umjesto u petoj završili u blokadi

Činilo nam se da nam obećana Unija 'bježi' zbog korupcije, kriminala i nesposobne administracije, a onda je sve probleme zasjenila (dobro)susjedska blokada.


Prije nekoliko mjeseci bilo je teško reći što nas na putu u Europsku uniju više koči – korupcija, spore reforme u pravosuđu ili kašnjenje u otvaranju pregovaračkih stajališta. Spominjali su se u Slovenci i problemi oko granice, ali nekako usputno.

Vjetar u leđa bile su ohrabrujuće izjave europskog povjerenika za proširenje Ollija Rehna tijekom njegova posjeta Zagrebu početkom studenoga. Početkom prosinca svitu u Banskim dvorima razveselila je vijest iz Bruxellesa da je strategijom proširenja EU-a predviđeno da pregovori s Hrvatskom budu završeni do kraja 2009.

Najvećom preprekom činila se Irska koja nikako da se predomisli oko Lisabonskog sporazuma kojem su njeni građani rekli "ne". U međuvremenu je objavljeno kao će ipak na novi referendum, ali tada je to bilo nevažno.

Francusko predsjedništvo je u pregovorima s Ljubljanom dva mjeseca pokušavalo pronaći kompromis kako bi se otklonili slovenski prigovori, ali bezuspješno.

Iako je bila izolirana u svom stavu, Slovenija je uspjela u svom naumu. Na pristupnoj konferenciji Hrvatska – EU 19. prosinca u Bruxellesu blokirala je sedam poglavlja u kojima se, po njezinom mišljenju, prejudicira granično rješenje te još četiri iz drugih razloga, a suglasnost je dala za otvaranje, odnosno zatvaranje ukupno samo četiriju poglavlja.

Premijer Ivo Sanader je slovensko blokiranje nazvao potezom bez presedana u povijesti pregovora o članstvu, a Ljubljani je poručio da Hrvatska neće prodavati teritorij za članstvo u Uniji.

Ako blokada potraje, a malo je vjerojatno da će biti drugačije i da će češko predsjedništvo pronaći čarobnu formulu po kojoj bi bio zadovoljan i Zagreb i Ljubljana, plan da se pregovori završe do kraja 2009. pada u vodu. Da je to neizvedivo poslije veta Slovenije ocijenio je i izvjestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku Hannes Swoboda.

Prag, koji je 1. siječnja preuzeo predsjedništvo EU-a, najavio je da će sazvati novu međuvladinu konferenciju u pristupanju vrlo brzo kako bi se nadoknadio zaostatak u slučaju da dvije zemlje nađu rješenje za bilateralni spor.

Slovenski premijer Borut Pahor prije nekoliko dana se pohvalio da je EU spremnija slušati argumente njegove vlade o blokadi hrvatskih pristupnih pregovora te da Slovenija u sporu s Hrvatskom ima sve više saveznika u Uniji.

Na potezu je Sanaderova diplomacija koja je "najzaslužnija" što je Hrvatska umjesto u petoj brzini završila u blokadi.




Net.hr

Slovenski politolog Milan Brglez izjavio je kako nije moguće da cijeli Piranski zaljev bude slovenski, relativizirajući tako opravdanost nekih polazišta Boruta Pahora i Janeza Janše.


GLAVOM KROZ ZID
Pahor: I dalje ćemo blokirati Hrvatsku
"Takva situacija dovela bi do jednog neobičnog rezultata - ulazak s hrvatske plaže u more zaljeva značio bi ulazak u Sloveniju'', rekao je predstojnik katedre za međunarodne odnose na ljubljanskom fakultetu političkih znanosti Milan Brglez.

Brglez je za slovenski list Večer komentirao nedoumice koje se postavljaju nakon blokade hrvatskih pregovora i dilema kako postići 'častan kompromis' za obje države, unatoč izjavama slovenskog premijera Boruta Pahora da i dalje traži da hrvatska iz pristupne dokumentacije isključi sporne dokumente, među njima i zakone u kojima se nalaze zemljovidi s privremenom crtom sredine u Piranskom zaljevu.

Kritizirajući stajalište kako je za određivanje granične crte na moru važno stanje na dan 25. lipnja 1991. godine, kada je navodno Slovenija kontrolirala cijeli Zaljev, Brglez je naveo da je tzv. Brijunskim dogovorom Janeza Janše i Ive Sanadera i sa slovenske strane opozvan parafirani sporazum Drnovšek-Račan koji je Sloveniji jamčio većinu Piranskog zaljeva i eksklavu koja bi ju povezivala preko 'morskog dimnjaka' s otvorenim morem.

''Odstupanje od sporazuma Drnovšek-Račan po mojem je sudu bilo pogrešno, a stanje sa 25. lipnjem 1991. godine povezano je s Badinterovom arbitražom koju su priznale i Slovenija i Hrvatska. Ta je arbitraža priznala stanje uti juris possidetis, čime su republičke granice postale državnima'', rekao je Brglez.

Ljubljanski profesor smatra kako bi sada Pahor morao potražiti način da dođe do kompromisnog rješenja blokade hrvatskih pristupnih pregovora i to tako da se arbitraža ili sud više uopće ne spominju, jer Slovenija ciljeve iz sporazuma Drnovšek - Račan može postići samo bilateralnim dogovorom s Hrvatskom.

''Zaplet do kojega je dovela blokada mora se riješiti tako da se očuva čast obiju država. Mora se u nečemu može popustiti da se u nečemu dobije. Ali, tako da dobiju obje strane. Ako smo prije tražili da se sporna granična dokumentacija isključi iz pregovora, a onda zatražili i da se ti dokumenti ne smiju iznijeti pred trećega (arbitražu ili sud), onda je mogući manevar koji sada preostaje da se taj treći više niti ne spominje'', pojasnio je Brglez.

Sami smo si tu djelomično krivi. Trebali smo staviti ZERP na snagu a ne odgađati je. Sad dok su Slovenci imaju ZERP i Talijani samo na Jadranskoj obali.
EU (svaki ponešto) iskorištava nas koliko im volja, i kreiraju našu vanjsku politiku kako njima odgovara. Npr. Slovenci za svaku takvu odluku raspisuju referendum.

Hrvatska nikad nije znala štititi svoje interese, polako gubimo dostojanstvo kao narod u cjelini.

U Austro-Ugarskoj smo bili sluge, u Kraljevini Jugoslaviji isto ..... sad ćemo i u Europi tako