Sjevernoamerički indijanci

SIOUX

Sioux.- Jedan od najpoznatijih naroda sjeverno-američkih Indijanaca nastanjen u području između rijeka Mississippi i Missouri. Ime Sioux poslužilo je da se označi jezična porodica Siouan, čiji su oni najznačajniji članovi.

Najranija poznata pradomovina Siouxa bilo je područje močvarnih predjela rižinih jezera, u današnjoj Minnesoti. Ovo je kraj poznat po tome što ga naseljavaju plemena veoma ratobornih plemena Chippewa ili Ojibwa Indijanaca, živjeli su od sakupljanja samonikle divlje vodene riže (Zizania aquatica). Chippewa Indijancima veoma srodni Menominee /(Malhomines = označava vodenu rižu)/ bili su toliko ovisni o ovoj biljci da su dobili naziv koji u prijevodu znači (Fr. Folles Avoines: "the wild oats people ili 'narod divlje vodene riže'. Chippewa Indijanci, njihovi vječni neprijatelji nazivali su Siouxe Nadowessi, Francuzi se u to preoblikovali na Nadowessioux, odnosno jednostavnije Sioux (izgovara se 'su', u pluralu 'suz'). Značenje ovog Chippewa-(možda pogrdnog ?) naziva je 'male zmije'. Pošto Siouxi nisu bili 'pleme' nego konfederacija od 7 'vatara' svako pleme imalo je poseban naziv za sebe, odnosno za konfederaciju. Plemena kolektivno nazivana Teton sebe ili konfederaciju nazivala su Lakota (='saveznici'), Indijanci Dakota, po kojima su dvije savezne američke države (North Dakota i South Dakota) dobile ime općenito su poznati (unutar anglofonske zajednice ) kao Santee. Treća zajednica srodnih plemena nama poznati kao Yankton sebe su nazivali Nakota. Od ovih Nakota, jedna grupa Wazikute Indijanaca (od Yanktonai Siouxa) odvojila se i priključila lovcima na bizone poznatim kao Plains Cree. Oni dan-danas sebe nazivaju Nakoda. Nakoda (poznatiji kao Assiniboin) i Nakota Indijanci se ne smiju brkati, ali rođaka imaju na obije strane.

Neka plemena Siouxe su nazivali 'rezači vratova' , tako su ih Vrane nazivali Mar-an-sho-bish-ko u značenju "cutthroats.", Komanči Túyetchíske, Arapaho Indijanci Natni ili Natnihina, Caddo Indijanci (Tsaba'kosh ili Ba-akush',) sve u istom značenju (' "cutthroats.'); Ute Indijanci zvali su ih Pámpe Chyimina (ili Hand Cutters), sami sebe ('službeno') kao plemena saveza zovu Ocheti shakowin = "Seven Council Fires"

Siouxe isprva nalazimo u području rižinih polja u Minnesoti osobito se navode jezera Mille Lacs. Indijanci iz ovih krajeva (Menominee, Chippewa i Siouxi) želi su ovu biljku i koristili je u prehrani. Borba za prevlast nad poljima riže između Chippewa i Siouxa dovela je do progona Siouxa iz tih krajeva. Oni rijeku Missouri prelaze prije 1750. Na području Black Hills-a nalazimo ih 1765.

1862. Mala Vrana (Little Crow ) napravio je pokolj u Minnesoti pobivši 700 naseljenika i 100 vojnika. Kasnije su još dva datuma veoma značajna u njihovoj povijesti. To je pobjeda Bika Koji Sjedi (Sitting Bull, ili Tatanka Yotanka ) koji je 1876. sa svojim Siouxima i još nekim saveznicima potukao armiju generala Custera i mnogobrojnih dragovoljaca na rijeci Little Bighorn . Ovoj bitki prethodila je i malo spominjana borba na Devils Toweru . Ovdje su veoma žestok otpor priredili manje pokretni starci koji nisu mogli pratiti tempo plemena. Bik Koji Sjedi tražio je najpovoljniji položaj za pružanje otpora dobro-opremljenoj američkoj vojsci . -Drugi značajan ali tužan događaj zbio se 1890., kada je izvršen veliki pokolj nad plemenom Miniconjou, u kojemu su najviše stradali žene i djeca. Ovaj događaj baca veliku ljagu na američku povijest, poznat je kao Wounded Knee Massacre . Čest moto članova AIM-a (American Indian Movement) je 'remember Wounded Knee' . -Siouxi dana žive po rezervatima u Sjedinjenim Državama i Kanadi.

Siouxi su tipično pleme prerijskih Indijanaca, lovaca na bizone. Njihova najkarakterističnija nastamba je kožni šator tepee. On se lako sklapa i rasklapa i prenese na drugo mjesto i ponovno postavi. Bizon, glavna lovina, koristi se za hranu, izradu nastambi, odjeće, pokrivača, tetiva za lukove, i drugih sitnih stvari. Od bizona se nije ništa bacalo. Uništenje ovih životinja dovodi do gladi među stanovnicima prerija kao što su Indijanci Blackfoot, Arapaho, Cheyenne, Kiowa i drugi. Konačna posljedica bila je mržnja prema bijelcima i rat. –Izgubivši izvor hrane Indijanci postaju ovisni o pomoći koju im daje vlada. Oni moraju prepuštati svoju zemlju državi ili je prodavati u bescjenje. -Konj je još jedan simbol kulture i Siouxa i drugih prerijskih skupina. Konj je simbol bogatstva, za njega se kupuju žene; čovjek bez konja je nitko i ništa, on nema nikakvog ugleda.

Šamani su igrali značajnu ulogu među Siouxima. Postojali su i šamani-berdaši, bili su rašireni među mnogim plemenima, kao kod Indijanaca Navaho (koji su ih nazivali "Nadle"), Illinois-Indijanci također ih poznaju, i drugi. Siouxi su ih zvali "winktes". Šaman-berdaš bio je veoma utjecajan, on je nosio žensku odjeću, a u borbi nije smio nositi 'muško' oružje. Berdaše se veoma poštivalo, ali su se istovremeno pravile i šale na njihov račun. Oni su svakako bili homoseksualci, a među njima (općenito) bilo je i brakova. Riječ berdaš (u Engl. "bardache,") vuče porijeklo od perzijskog "bardaj", u značenju pasivnog homoseksualnog partnera

7 Vatara Siouxa:

1) Teton (Lakota ili Teton). 7 plemena:


Blue Shade, Sioux.
1.Blackfeet (Sihasapa). Na rezervatu Standing Rock, nešto na Cheyenne River Reservation. 6 bandi:Sihasapakhcha, Kanghishunpegnaka, Glaglahecha, Wazhazhe, Hohe, Wamnughaoin.

2. Brulé. Na rezervatima Rosebud i Lower Brule, nešto na Standing Rock Reservation. Bande:Iyakoza, Chokatowela, Shiyolanka, Homna, Shiyosubula, Kanghiyuha, Pispizawichasha, Waleghaunwohan, Wacheunpa, Shawala, Ihanktonwan, Nakhpakhpa, Apewantanka.

3. Hunkpapa. Na rezervatu Standing Rock. 7 bandi:Wakan (holy person), Chegnakeokisela (half breechcloth people), Talonapin (fresh meat necklace people), Cheokhba (sleepy kettle), Chankaokhan (sore backs), Tinazipeshicha (bad bows), Chantaapeta (fire heart)

4. Miniconjou (Mnicouyou). Najpoznatiji im je bio poglavica Bigfoot. Ubijen na mjestu Ranjeno Koljeno, veliki dio plemena izmasakrirani je 29. prosinca 1890. Danas žive na rezervatu Cheyenne River sa bandama Itazipco, Sihasapa, i Oohenonpa, nešto na Standing Rock Reservation.

5. Oglala. Na rezervatu Pine Ridge, nešto na Standing Rock Reservation. Sastoje se od 7 bandi (spominje ih i John Robinson; 1879): Payabya, Tapishlecha, Kiyuksa, Wazhazha (Pine Ridge Reservation), Iteshicha, Oyukhpe, Waglukhe (Uglavnom na Pine Ridge Reservation i nešto na Rosebud).

6. San Arcs (No Bows, Itazipco, Itazipacola). Rezervat Cheyenne River, nešto i na Standing Rock Reservation. 6 bandi: Shinalutaoin (scarletcloth earring), Wolutayuta, Mazpegnaka (wear metal in the hair), Tatankachesli (dung of a buffalo bull), Shikshichela (bad ones of different kinds), Tiyopaoshanunpa (smokes at the entrance to the lodge).

7. Two Kettle (Oohenonpa, Oohenumpa) Na rezervatima Cheyenne River i Rosebud. Dvije bande: Oohenunpa, Lawakhota.
Santee Sioux:

2) Mdewakanton. Santee Reservation, Nebraska. 12 bandi: Kiyuksa, Ohanhanska, Tacanhpisapa, Anoginajin, Tintaotonwe, Khemnichan, Kapozha (Kaposia), Magayuteshni, Mahpiyamaza, Mahpiyawichasta, Kheyataotonwe, Taoapa.

3) Sisseton. Na rezervatu Sisseton, South Dakota, dio na Devil’s Lake Reservation, North Dakota. Dakota. 6 bandi: Witawaziyataotina, Itokakhtina, Kakhmiatonwan, Maniti, Keze, Chankute.

4) Wahpekute. Fort Peck Reservation, Montana. Dvije bande: Inkpaduta, Wamdisapa.

5. Wahpeton. Devil’s Lake Reservation, North Dakota, dio na rezervatu Sisseton, 10 bandi: Inyancheyakaatonwan, Takapsintonwanna, Wiyakaotina, Otechiatonwan, Witaotina, Wakpaatonwan, Chankaghaotina, Inkpa, Mdeiyedan, Inyangmani

Yankton Sioux:

6. Yankton. Na rezervatu Yankton, South Dakota. 8 bandi: Chankute, Chagu, Wakmuhaoin, Ihaisdaye, Wacheunpa, Ikmun, Oyateshicha, Washichunchincha.

7. Yanktonai. Na rezervatu Standing Rock i Fort Peck. 13 bandi:Wazikute (dali su porijeklo Assiniboinima), Takini, Shikshichena, Bakihon, Kiyuksa, Pabaksa (Devil’s Lake Reservation), Putetemini, Shungikcheka, Takhuhayuta, Sanona, Ihasha, Iteghu, Pteyuteshni.

Upper Yanktonai: Wazikute, Takini, Shikshichena, Bakihon, Kiyuksa, Pabaksa. Ostali su Lower Yanktonai




izvor

APACHE

Apache (hrvatski Apači).- Jedan od najznačajnijih naroda velike etno-lingvističke porodice Athapaskan u području američkog jugozapada

Apači se dijele na dvije glavne geografske grupe, Western (Zapadni) i Eastern (Istočni) Apači. U grupu Zapadnih Apača nazivanih i Coyotero spadaju plemena:

San Carlos Apache, koji se dalje dijele na bande Apache Peaks, Arivaipa (Aravaipa), Pinal i San Carlos vlastiti. Ovo pleme naseljeno je danas na rezervatu San Carlos u Arizoni.
White Mountain Apači (Bjelobrdski Apači), nastanjeni su na rezervatu Fort Apache ili White Mountain, također u Arizoni.
Cibecue Apači nekada u području Cibecue, Carrizo i Canyon Creek, a danas žive na rezervatu Fort Apache.
Pleme Tonto nastanjeno je također u Arizoni na rezervatu Tonto Apache. Ove Indijance neki dijele na dva Tonto plemena, odnosno na Northern i Southern Tonto.
Sva ova apačka plemena kolektivno su nazivana i San Carlos Apači.

Druga velika grana Apača su Istočni Apači sada nastanjeni na rezervatima u Novom Meksiku i Oklahomi. To su Jicarilla na rezervatu Jicarilla Apache; Mescalero na rezervatu Mescalero Apache; Lipan Indijanci iz zapadnog Texasa, njihovih potomaka valjda još ima na rezervatu Mescalero Apache ali gube svoj identitet. Lipana ili njihovih potomaka još ima u Texasu, jezik im je izumro.

Pleme Kiowa Apache, ranije nazivani Cataka, od povijesnih vremena žive udruženi s Kiowa Indijancima. Zajedno s njima su lutali i logorovali i danas zajedno žive u Oklahomi. Svoj su jezik Kiowa Apači ipak sačuvali i nisu preuzeli jezik kiowa. Unutar Kiowa-zajednice nazivani su imenom Semat.

Pleme Chiricahua, vodilo se pod Zapadne Apače, nakon ratova protiv bijelaca koje je vodio Geronimo deportirani su na područje Floride gdje su mnogi pomrli. Nakon desetak godina dozvoljen im je povratak na Zapad, pa su danas nastanjeni u Oklahomi i u rezervatu Mescalero u New Mexicu.

Najbliži srodnici Apača su Navaho Indijanci, preme njihovoj tradiciji Apači i Navaho bili su nekada jedan narod koji se kasnije podijelio. Jezik Navaho Indijanaca vodi se u južnu Athapaskansku skupinu i pripada apačkim jezicima. Srodstvo s njima su vjerojatno imali i nestala plemena Jano, Jocome i veoma agresivni Toboso Indijanci iz sjevernog Meksika. Ova plemena su nestala, i uglavnom ih svrstavaju u porodicu Athapaskan.

Ime 'Apache' došlo je vjerojatno iz Zuñi naziva ápachu, "neprijatelji", oni pak sami sebe nazivaju Inde ili N'de, 'ljudi'.
Apači i susjedne grupe.Domovina Apača je veliko područje u današnjim državama New Mexico, Arizoni, zapadnom Teksasu i jugoistočnom Coloradu, često prodirali u sjeverni Meksiko.

Za Athapaske se kaže da im je postojbina zapadna Kanada i Aljaska odakle su se širili na jug. Dio njih, današnji Pacifički ili Središnji Athapaski, naselili su se u području jugozapadnog Washingtona, jugozapadnog Oregona i sjeverozapadne Kalifornije. Dio je nastavio put na jug gdje ih Coronadova ekspedicija prvi puta susreće 1540. godine. Ońate ih prvi puta naziva Apačima 1598. Mooney je (1928) procijenio da ih je 1600. godine moglo biti oko 5000. Dolaskom Španjolaca njihova povijest prepuna je krvavih sukoba i ratova, isprva sa Španjolcima a kasnije (sredinom 19. stoljeća) i s Amerikancima. Za to vrijeme Apači su dali niz proslavljenih poglavica, Cochise, Geronimo, Mangas Coloradas i Victorio, jedni su od najpoznatijih.


Geronimo, na konju prvi slijeva, u pratnji Chiricahua ApačaRatovi s Apačima završili su pred kraj 19. stoljeća. U kolovozu 1886. Geronimo i njegovi Chiricahua i Mimbreño Apači (njih 340) poslani su u Fort Marion, na Floridi, gdje je veliki dio njih pomro. U listopadu 1894. preostalih 296 članova s Geronimom vratilo se u Oklahomu u Fort Sill, gdje su još vođeni kao ratni zarobljenici. Tu je Geronimo umro od pneumonije 1909. godine u dobi od 80 godina. Chiricahue u Fort Sillu, uključujući i one rođene u Floridi i Oklahomi, nakon Geronimovog zarobljavanja vođeni su kao ratni zarobljenici sve do njihovog službenog oslobađanja 1913. Te godine njih 87 dobilo je zemlju u Oklahomi. Dio Chiricahua, kasnije se vratio u New Mexico, gdje još žive na Mescalero rezervatu, a dio je ostao živjeti u Oklahomi s plemenima Kiowa i Kiowa Apache.

Apači su bili nomadi, lovci i sakupljači, organizirani po malenim bandama koje su se bavile lovom i sakupljanjem, značajan dio prihoda potjecao je i od pljački susjednih Pueblo plemena a kasnije i španjolskih naseljenika. Nešto obrade zemlje nalazimo kod Zapadnih Apača. Dobivši konje od Španjolaca postali su veoma vješti jahači i još opasniji ratnici. Klasična nastamba bio je jednostavan zaklon od granja i grmlja, takav zaklon naziva se 'wickiup', javlja se kod Chiricahua. Drugi Apači gradili su kolibe oblika kupole s kosturom od topolinog drveta ('cottonwood'; Populus deltoides. ), prekrivene travom, one su nazivane 'kowa'. Njihovi rođaci Navaho imali su veće nastambe, poznate kao 'hogan'. Društvo je bilo matrilinearno i matrilokalno kao i u Hopija i Navaha. Odjeća Apača bila je od jelenje kože za muškarce i žene. Kod muškaraca sastojala se od košulje, nogavica 'leggings' , obaveznih pregača i visokih mokasina 'moccasins'. Jelenje kape s atraktivnim simbolima također su se nosile. Žene su nosile suknje od jelenje kože i visoke mokasine od istog materijala. Hranu Apači uglavnom dobivaju lovom. Lovili su jelene, medvjede, divlje purane (Puebli su ih uzgajali), zečeve, planinske lavove, i drugu divljač, kod nekih prerijskih Apača bilo je i lova na bizone. Ribu Apači nisu lovili ni jeli.

jesi čitao Veliki Mali čovjek ili gledao istoimeni film s dustin hofmanom ?
knjiga mi je još bolj 5x nego film !

ŠOŠONI

Shoshoni (Shoshone).- Ime glavne gupe Shoshonean govornika nastanjenih u Velikom Bazenu (Great Basin)u području zapadne i sjeverozapadne Nevade (Zapadni Šošoni), sjevernog Utaha ('Werber' Ute), središnjem graničnom području Nevade i Utaha (Gosiute), središnjem i južnom Idahu (Northern Shoshoni i Lemhi Shoshoni), u graničnom području sjeveroistočnog Wyominga sa Idahom (Sheep-Eaters), jugoistočnom Wyomingu (Wind River ili Eastern Shoshoni), u Kaliforniji u području Panamint Valleya (Panamint ili Koso), i na kraju u zapadnom Teksasu (Comanche). Sva ova nabrojena plemena pripadaju grupi pravih Šošona, i jezično čine skupinu jezika poznatu kao Central Numic. –Glavne grupe Šošona su Western, Northern i Wind River, koje se dalje dijele na niz lokalnih skupina. Komanči su po krvi Wind River Šošoni od kojih su se odvojili. Panamint Indijanci (uz Komanče) još su jedna grupa koja živi dugo

Vremena odvojena od matične šošonske zajednice, odnosno pravih Šošona. Indijanci 'Weber' Ute, tako poznati, ne pripadaju grupi Ute Indijanaca, nego su dobili krivo ime, i pripadaju pravim Šošonima. - Central Numic skupina zajedno sa skupinama Southern Numic i Western Numic čini grupu šošonskih jezika koja je prije označavana imenom Plateau Shoshonean.

-–Široj grupi Šošonskog stanovništva, to jest Shoshonean-govornicima, pripadaju plemena Ute i njihove lokalne grupe, nadalje Chemehuevi i srodnici im Southern Paiute, Indijanci Northern Paiute, Bannock, Kawaiisu, Owens Valley Paiute i Mono, ali ne spadaju u prave Šošone, nego šošonskoj pod-porodici ili porodici.

Značenje imena Shoshoni nije poznato, i vjerojatno je nastalo od nekog stranog naziva. -Čest naziv Snake (Zmijski Indijanci) koje im se daje, uglavnom se odnosi na njihove skupine Yahuskin i Walpapi iz Oregona.

Veliki dio Velikog Bazena je suha pustinja, prilično nepogodna za život. Šume borova mogu se naći tek u planinama ili u blizini potoka i jezera. Klima je ljeti suha i vruća, i ekstremno hladna zimi. Cijeli Bazen okrružen je planinskim lancima. Na istočnim granicama proteže se Stjenjak (Rockies) i Sierra Nevada na zapadu. Plato Colorada čini mu južnu granicu dok se na sjeveru nalazi Plato Columbia. Planine što na istoku i zapadu okružuju veliki Bazen ne pogoduju prodoru kišnih oblaka koji na njima ostave svu kišu, istovremeno je evaporacija u bazenu veoma visoka, godišnja padalina iznosi 5.1–51 cm. Godišnje. Šošoni su ipak ovdje opstali. U veoma negostoljubivom području Velikog Bazena Indijanci su morali najviše vremena provoditi u potrazi za hranom. Izvori su bili veoma škrti, zmije, razni kukci i opasni pauci, te rijetko raslinje bili su im sav izbor. Obitelji Zapadnih Šošona živjele su na najškrtijem tlu, organizacija bijaše ograničena na nekoliko srodnih porodica, koje su ljubomorno čuvale svoje izvore prehrane. Kretali su se pješice. Njihovi domovi bijahu vjetrobrani od granja preko ljeta, ili čunjaste kolibice wickiup preko zime. Odjeća Zapadnih Šošona je oskudna, i mnogo siromašnija nego kod Sjevernih i Wind River Šošona, koji su na izbor imali preriju, bizona i konje.

Pravi Šošoni danas žive po brojnim malenim rezervatima u Nevadi (Western Shoshoni), Utahu (Gosiute), Idahu (Northern Shoshoni, Lemhi; 9,400, 2000.), Wyomingu (Wind River) i Kaliforniji (Panamint; 100, 2000.), te Komanči u Oklahomi (7,000, 2000.)

Najveći poglavica Šošona je bio Heebe Tee Tse .

KOMANČI

Comanche.- Pleme američkih Indijanaca nastanjeno tokom 19. stoljeća u južnim prerijama zapadnog Teksasa, danas žive u Oklahomi s plemenima Kiowa i Kiowa Apache. Komanči po jeziku pripadaju porodici Uto-Aztecan, točnije grani pravih Šošona.

Komanči samo sebe nazivaju Ne'me ne, Nimenim ili Nüma, u značenju "people". Razna plemena su ih različito i nazivala, obično imenom koji označava neprijatelja, tako su ih Navaho Indijanci zvali Na'`lani ili "many aliens," ili možda "many enemies", ali oni su tako nazivali sva prerijska plemena. Dolaskom na južne prerije oni su Navahima bili strani narod i nipošto prijateljski raspoloženi. Pleme Wichita nazivalo ih je Na'taa, u značenju 'snakes' ili ‘enemies’; ime Nar-a-tah, kod Waco Indijanaca i Na'nita kod plemena Kichai, obadva plemena srodni su Wichitama, pa i njihovi nazivi svakako imaju isto značenje. Zmija je kod gotovo svih sjevernoameričkih plemena uobičajeni naziv za neprijatelja, sjetimo se i da ime Iroquois znači 'male zmije (ili) guje'. Svi ovi nazivi porijeklom su dok još Comanche nisu ušli u savez sa Apačima i Kiowama. Kiowe su ih također nazivali 'zmijskim ljudima' (=snake men) ili 'narodom reptila' (=reptile people), to jest Bo'dalk' ińago, ili drugim imenom Gyai'-ko, što znači bukvalno ‘enemies’. Kod drugog poznatog prerijskog plemena Cheyenne naziv je opet vezan uz zmiju, a bio je "snake people" ili u njihovom jeziku Shishinówutz-hitä'neo. Najjužnije pleme koje je s njima, čini se zbog imena, imalo posla, bili su Comecrudo Indijanci koji njih ali i ostala ratoborna plemena nazivali Selakampóm. Značenje nije poznato, ali se vjerojatno ne razlikuje mnogo od gore navedenih. Ostali nazivi za njih bili su: Máhana (Indijanci Taos), Mahán (kod Isleta). Indijanci Jicarilla zvali su ih ‘ljudi’ (Indá). Pleme Arapaho za njih je imalo mnogo ljepše ime "having many horses." (Ca'-tha). Komanči su sa sjevera (Wyominga i Nebraske, odvojivši se od Wind Rivera prodrli su na konjima na južne prerije, gdje su zaslužili naziv ‘Lords of the Southern Plains’ koji i danas stoji zapisan na njihovoj plemenskoj zastavi.

Samo ime Comanche, vjerojatno je iz jezika 'Miroljubivih' (Hopi Indijanaca) koji glasi Kománchi, što bi se moglo prevesti kao 'uvojak skalpa', odnosno 'scalp lock', i to od kopá 'top of the head' i mánchi 'tied lock of hair'.

Šošoni osamnaestog i devetnaestog stoljeća bili su podijeljeni po kulturno srodnim ali politički nezavisim bandama, od kojih se svaka sastojala od proširenih porodičnih jedinica. Komanči 18. stoljeća sastojali su se od 3 glavne grane, ili bande, to su: Yamparika ili 'Jedaći korijenja ' (Root Eaters), Jupe ili Timber People i Kotsoteka ili Buffalo Eaters). Negdje sredinom 19. stoljeća pojavile su se nove bande, zbog njihove agresivnosti slabo poznate, to su: Tenewa or Tenema (Downstream People), Penateka (Honey Eaters), Nokoni (Wanderers), i Kwahada (Antelope). Kasnije se ipak spominje 12 priznatih bandi od koji je danas pet praktično izumrlo:

1) Hois (timber people),
2) Jupe (ili Hupene, Yupini),
3) Kotsoteka (ili Caschotethka, Koocheteka, Kotsai) (buffalo eaters), Ova banda po Carol A. Lipscomb naseljavala je današnui zapadnu Oklahomu, a često su logorovali duž Canadian Rivera.
4) Kwahada (Quahadi ili Kwahadi, Kwahari, Kwaharior, Quahada) (antelopes), Ova, jedna od najpoznatijih bandi lutala je zapadnim Teksasom u području Llana Estacada.
5) Parkeenaum (water people),
6) Nokoni (Detsanyuka, Naconee, Nakoni, Nawkoni, Nocony) (people who return, ili Those who turn back), Carol A. Lipscomb za njih kaže da su lunjali od regije u sjevernom Teksasu do planina Novog Meksika. Zajedno s Tenawa i Tanima nazivani su Middle Comanches (Carol A. Lipscomb).
7) Pehnahterkuh (wasps),
8) Penateka (ili Penande, Penetethka) (honey eaters), Oni su po Carol A. Lipscomb igrali najznačajniju ulogu u povijesti Teksasa.
9) Tahneemuh (ili Dehaui, Tanima, Tevawish, Yanimna) (liver eaters),
10) Tenawa (ili Tahnahwah, Tenahwit) (those who stay downstream), Za bande Tanima i Tenawa Carol A. Lipscomb navodi da su dijelili područje s Nokonima
11) Widyunuu (ili Widyu Yapa) (awl people), i
12) Yamparika (ili Yamparack, Yapparethka) (root eaters). Oni su ime dobili po jestivom yampa-korijenju i bili su najsjeverniji od svih Komanča, po Carol A. Lipscomb na sjever su se širili sve do rijeke Arkansas.
Drugi razni autori spominju i bande (prema Sultzmanu):

Ditsakana, Frederick Webb Hodge ovu bandu identificira s bandama Widju i Yamparika, drži ih za iste.
Guage-johe,
Hainenaurie (ili Hainenaune),
Itchitabudan,
Ketahto, Kod Frederick Webb Hodgea Keaston;
Kewatsana,
Kwashi,
Motsai, Frederick Webb Hodge ih drži za jednu od 12 priznatih bandi
Muvinabore,
Nauniem,
Nonaum,
Pagatsu, Frederick Webb Hodge ih drži za jednu od 12 priznatih bandi
Pohoi (adoptirani Shoshoni),
Titchakenah,
Waaih, i
Yapaor.

Preci Komanča navodno su isprva (u 17. stoljeću) stanovali u području Yellowstona. U svakom slučaju, sigurno je da su se odvojili od Šošona plemena Wind River (Istočni Šošoni ; Eastern Shoshones), no već ih kao vlasnike velikih stada konja nalazimo 1705. u Novom Meksiku, gdje među prvima postaju poznati kao tipično prerijsko pleme. Prodorom u Texas, oni otuda tjeraju Apače, i 1790. i 1840. ulaze u formalnu alijansu s Kajovama (Kiowa) i Šajenima (Cheyennes).

U kasnija vremena Komanči sudjeluju u potpisivanu više ugovora sa Sjedinjenim Državama. 1865., uglavnom banda Yamparika potpisuje ugovor ' Treaty of the Little Arkansas River’ ( [1]). Godine 1867. potpisuje se drugi ugovor ' Treaty of Medicine Lodge Creek’, koji potpisuju sve bande osim Kwahada, čije su se poglavice tada nalazile u posjeti Santa Feu. Dok se veličina rezervata (Little Arkansas reservation), iz prvog ugovora, neprekidno smanjivala, prema drugom ugovoru oni trebaju dobiti škole, kuće i ostalo. Tim su ugovorom ušli i u konfederaciju s plemenima Kajova i Kiowa Apache. Ovaj savez ostaje na snazi do 1963., kada su Komanči istupili iz saveza i osnovali svoju vlastitu političku organizaciju 'The Comanche Tribe of Oklahoma’. U tom međuvremenu, između 1901. i 1906. Kiowa-Comanche-Apache Reservation se ukida i zemlja se dijeli pojedincima plemena (160 'akara' po glavi), višak zemlje otvoren je za naseljavanje bijelaca. Posljedica je da su Komanči ostali okruženi bijelim ne-indijanskim stanovništvom. Bivši ratnici, danas su postali vrlo aktivni u anglo-američkoj ekonomiji. Pleme ima prihode iz više nezavisnih resursa, kao što su 'bingo'. Skupa sa Kiowa Apache Indijancima posjeduju i 'water park'.

Komanči su tipično prerijsko pleme koje je živjelo od lova. Zimi su živjeli od lova na jelena, losa, antilopu i drugu manju divljač. Dolaskom proljeća došli bi i bizoni pa su odlazili u preriju, prateći krda, i postavljali svoja sela u tradicionalne kružne oblike. Od bizona su dobivali odjeću, obuću i oruđe. Meso bizona bio je osnov za izradu pemmicana, koji se na naročit način uz neke biljne dodatke (orasi) konzervirao i čuvao u kožnim vrećicama 'parfleche'. Uz meso pemmican je sadržavao i koštanu srž i masnoće. Svojim kvalitetnim pemmicanom Komanči su trgovali s drugim plemenima, u zamjenu za duhan, med i drugo. U lovu na bizone radije su koristili koplja duga i do 14 stopa (4 metra), nego strijele. Muškarci su nosili kožne pregače i košulje, a žene kožne košulje i duge dekorirane haljine. Zimi bi uz ovu odjeću na sebe oblačili i kožne 'leggingse' (nogavice) i krznene ogrtače. Nesrodno drugim prerijskim plemenima je, što su njihove mokasine bile pođonjene žilavom bizonovom kožom, a i premazivali su ih mastima kako bi postale nepromočive. Životni stil Komanča je obilježen lovom, ratom i velikom ljubavi prema ženama. Žena je kod njih vezana uz kuhanje, čišćenje, sakupljanje i brigom o svojoj djeci koju uvijek vuku na sebi dok su maleni. Kako djeca rastu tako starije osobe sve više počnu da brinu o njima, i podučavaju ih na vlastitom iskustvu. U svojoj starosti oni svakako na taj način stječu prijatelje koji će im zatrebati. Komanči su religiozan narod, ali nemaju mnogo ceremonija tijekom godine. Vizija je najvažnija stvar u njihovom životu, oni je zovu 'puha'. Puha je zaštitnik koji se javlja izazvana naročitim pripremama kod mladih dječaka. Ona će čuvati njega, obitelj i njegovo oružje. Kod ljudi koji posjeduju izrazito jake puhe' i nauče tajna znanja, 'medicinu', te upoznaju bilje tada oni mogu postati 'medicinemen' (vračevi), to jest šamani.

Malo je poznata činjenica da su Komanči bili jako aktivni u američkoj vojsci kao radio vezisti , to je pogotovo došlo do izražaja u WW2 i korejskom ratu gdje su protivnički radio vezisti koji su presretali poruke odaslane tim putem ostali zbunjeni čuvši njima nepoznat govor .
Svi ti Komanči , Navajo i Arapaho indijanci koji su služili u američkoj vojsci , bili su u Thunderbird diviziji ...

PROROČANSTVO HOPI INDIJANACA Hopi
Enciklopedijsko određenje Hopi indijanaca:
"Hopi, Pueblo indijansko pleme u sjevernoistočnoj Arizoni. Poljoprivrednici, imaju
kompleksno organizirano društvo zasnovano na klanovima. Miroljubivi su i duboko religiozni. Duh "Kačina" je centar njihovog načina života. Ima ih oko 6.000." Bljedunjavo predstavljanje drevne predkolumbove civilizacije sjeverno od Meksika. Možda ušteda u enciklopedijskim redovima. Ono "Pueblo" ("stalno naselje") zvuči korak dalje u odnosu na Apači Indijance, recimo. Po našim standardima. Iz udobnih soba unutar naših superiornih građevina. Frank Waters je bio prvi bijelac kojemu je dozvoljeno da malo ozbiljnije zaviri u tradicije i filozofiju Hopija. Njegova knjiga "The Book of the Hopi" je sa nizom svojih izdanja bila najbolji uvod u proročanstva Hopija. "Treći svjetski rat će započeti oni koji su prvi otkrili svijetlo (božansku mudrost i/ili
inteligenciju) u starom svijetu (Indija, Kina, Islamskih naroda, Afrika). Amerika će
biti uništena, zemlja i ljudi, atomskom bombom i radioaktivnošću. Samo će Hopiji i
njihova zemlja biti sačuvani kao oaza u koju će se sliti izbjeglice... Atomska skloništa
su materijalistička iluzija... Oni koji su u miru sa svojim srcem su u velikom
životnom skloništu..."
"To vrijeme nije daleko... Ono se najavljuje u Wuwuchim ceremonijama. O tome je
pjevano 1914. neposredno pred početak Prvog svjetskog rata... I ponovo 1940. uoči
(sic!) Drugog svjetskog rata... opisujući nejedinstvo, korupciju i mržnju širom
svijeta. Ista pjesma pjevana je 1961... ("Kubanska nuklearna kriza?")
Hopiji govore o devet Svijetova; mi trenutno živimo u Četvrtom. Uz kraj Četvrtog i početak Petog Svijeta vezano je devet najvažnijih proročanstva Hopija

1. Ovo je prvi znak: Rečeno nam je da će doći čovjek bijele boje kože, izgledom kao Pahana, ali koji ne živi kao Pahana čovjek koji će oteti zemlju koja mu ne pripada i koji će likvidirati svoje neprijatelje gromom (očito, puškom); 2. Ovo je drugi znak: Naše zemlje će vidjeti dolazak kotača koji se okreću ispunjenih glasovima (Kočije?); 3. Treći znak: Čudna životinja nalik bufalu sa dugačkim rogovima će preplaviti prerije (longhorn, vrst volova);
4. Četvrti: Željezne zmije će prekriti zemlju (pruga);
5. Divovska paukova mreža će ispresijecati površinu (elektro i telefonska mreža);
6. Kamene rijeke će biti posvuda (auto putevi);
7. Čut ćeš da more postaje crno i da mnoga živa bića umiru zbog toga (naftne
ekološke katastrofe); 8. Vidjet ćeš mnogo mladih, koji nose duge kose kao mi, i dolaze da se pridruže našim plemenskim narodima, i da nauče naš način života i našu mudrost; 9. Deveti i posljednji znak: Čut ćeš o prebivalištu u Raju, iznad Zemlje, koje će pasti
sa velikim treskom. Izgledat će kao Plava Zvijezda. Neposredno nakon toga,
ceremonije Hopija će prestati.
(Svojevremeno, 1979, američka orbitalna stanica Skylab je pala na Zemlju u blizini australijske obale. Sjećam se pisanja novina nekoliko dana prije i nagađanja gdje će, na koji dio Planete, pasti. Australijski očevici su govorili da je izgledala kao užarena plava lopta.) "Ovo je devet znakova velike destrukcije koja dolazi. Bijeli čovjek će se boriti na
drugim zemljama... Uskoro, Pahana će se vratiti. I donijeti sa sobom rođenje novog,
Petog svijeta. Posadit će sjemenke mudrosti u našim srcima.."
Sedmog kolovoza 1970. spektakularna NLO svjedočanstva su zabilježena u lokalnim
novinama "Prescott Courier". Neposredno prije ovog događaja Hopi Indijanci su
tokom svojih ceremonija najavljivali da će "istinski Hopi biti odvedeni na druge
planete u brodovima bez krila".
Međutim, najava ovog događaja seže duboko u prošlost

Preživjeli nakon Velikih Poplava prije 11000 godina, u stijenama kanjona u kojima Hopi i danas žive, uklesali su slike i petroglife, koje prikazuju "Dan Čišćenja". Pravi Hopiji lete u svemirskim brodovima sa kupolom, bez krila. "Na druge planete..." U stijenama je najavljen povratak "Pahane", poznatog kao "bijelog brata", sa Istoka.
Kroz stoljeća Hopiji su se pitali tko bi mogao biti taj bijeli čovjek. Španjolski
konkvistadori? Anglo? Katolici? Baptisti? Mormoni? Mnoge su testirali, ali niko nije
zadovoljio.
Krug sa četiri slova "O" i križem koji ih razdvaja dio je simbolike Hopija. Legenda
kaže da on predstavlja četiri ključna područja u kome se američke države Utah,
Colorado, Arizona i New Mexico susreću. Krug predstavlja beskonačni Duh. Hopi
indijanci vjeruju da je nakon što je Treći svijet uništen, dio Indijanaca koji je slijedio
spiritualne norme odveden je u podzemna skloništa. Nakon što je stvoren Četvrti
svijet, preživjeli su pozvani da se rašire na sve četiri strane svijeta. Ujedno četiri
predstavlja i četiri prirodna elementa: vatru, vodu, zrak i zemlju. I četiri planetarne
rase: crnu, žutu, bijelu i crvenu.
Nadalje, proročanstvo kaže: "Bijela rasa je jedna od originalnih koja je otišla na Istok. Kada se vrati na ovaj
kontinent, doći će u konfuziji i bez znanja o putevima Velikog Duha (dakle, bez
"spiritualne mudrosti")... Pokušat će da potpuno uništi Indijanski način života i uzme
njegove zemje. Doći će vremena kada će Indijanci gotovo u potpunosti biti
iskorijenjeni. Ipak, jednog dana, oni će ponovo iznići da predvode spiritualnu
revoluciju... tako da će svi ljudi na ovom kontinentu poslušati puteve Velikog Duha i
zaštititi četiri kuta ispod kojih se krije velika spiritualna moć."
Hopiji su se u nekoliko navrata obraćali svojim porukama Ujedinjenim Narodima.
Delegacija od šest Hopija je 1959. boravila u "House of Mica " (zgrada UN) i
spiritualni lider Dan Katchongva je ispunjavao svoju misiju zapisanu u drevnim Hopi
instrukcijama. On je govorio o pomoći narodima koji su u nevolji uključujući Hopi i
druge Indijance kojima se oduzimao njihov način života.
Drugom prilikom, u svom obraćanju UN, Mr. Banyacya je najavio dolazak "pravog bijelog brata sa Istoka", moćnog, koji će nositi crvenu kapicu i predstavljati veliku populaciju sa vlastitom religijom. Poglavica Dan Evehema je, pak, pozivao da ljudi "priznaju svoje pogreške i vrate se
na istinski pravi put život u međusobnoj harmoniji, u kome se dijeli Majka Zemlja sa
ostalim živim bićima." Otkrio je da Hopiji "čuvaju tajne kamene tablete i čekaju
povratak Istinskog Bijelog Brata".
Davno je napisan tekst u "Phoenix Gazette" i objavljen petog travnja, 1909 godine: "...Među Hopi indijancima je tradicija koja kaže da su njihovi preci nekada živjeli u podzemnom svijetu ispod Grand Canyon a... Kada je došlo do sukoba dobrih i zlih, ovi drugi su odlučili da izađu na površinu... Pored "Crvene rijeke" (Colorado) počeli su uzgajati žitarice. Poslali su glasnika u hram Sunca tražeći da budu blagoslovljeni. Glasnik se nikada nije vratio. Ali i danas u Hopi naseljima se prilikom zalaska sunca mogu vidjeti plemenski učitelji kako gledaju u daljinu očekujući povratak glasonoše. Kada ga ugledaju, njihova zemlja i drevno prebivalište će im biti vraćeno..." Da ova tema "podzemnog svijeta" ne bi ostala na legendi, pobrinula se naša teorija o podzemnim pećinama, prolazima i Zemlji kao šupljoj Planeti. Allan Messehl došao je do informacija u proučavanju tradicija Hopija: "...Hopiji koji prakticiraju staru religiju još uvijek znaju gdje je tajna točka prolaza
(negdje u Grand Canyon u) odakle su njihovi preci došli (popeli se) u vanjski svijet...
Tu oni održavaju svoje najtajnije ceremonije i obrede... U mnogim je oralnim
tradicijama urođeničkih i plemenskih grupa prisutna teorija o Zemlji kao šupljoj
lopti... Hopiji znaju da su njihovi preci došli iz "centra Zemlje"... isto kao što
potomci Maja "znaju" da su njihovi preci otišli natrag u centar zemlje pred naletima
konkvistadora "...kada se Zemlja otvorila i rasa divova ih odvela u tunel... doslovno
tisuće i tisuće Maja je nestalo sa površine preko noći. Eskimo indijanci imaju mnoge
legende o odlasku unutar Zemlje u vremenima oskudica kada bi u tom "podzemnom
svijetu" živjeli na tropskom voću uz brigu rase divova..."
U prosincu 1992, odigrao se interesantan događaj. Hopi Oren Lyons, "čuvar vjere
šest naroda", tri puta je glasno najavio spiritualnu izjavu koja će uslijediti. Mr.
Thomas Banyacya je prosuo kukuruzno jelo oko govornice podija Generalne
Skupštine i započeo kratki govor:
"Moje ime je Banyacya i član sam suverenog Hopi naaroda. Hopi na našem jeziku
znači miroljubiv, ljubazan i istinit narod. ... Naš cilj je da promoviramo dobrobit svih
živih bića i sačuvamo Planetu u njenom prirodnom obliku...
Prvi svijet je bio kreiran u savršenom balansu u kome su ljudi govorili samo jedan
jezik... ali su se, vremenom, okrenuli od moralnih i spiritualnih principa.
Zloupotrijebili su spiritualne moći za sebične svrhe. Nisu slijedili prirodne zakone.
Taj Svijet je uništen potonućem kontinenata i rascijepljenjem zemljane mase što je
vaša znannost nazvala velikim potresima...
Samo šačica mirnodopskih ljudi je preživjela. I započela Drugi Svijet
Ponovili su iste pogreške... i bili uništeni kroz niske temperature... koje vi nazivate Ledenim Dobom. Nekolicina preživjelih je startala sa Trećim Svijetom. On je potrajao dugo... ljudi su
govorili samo jedan jezik. Izumljene su mnoge mašine, visoka tehnologija. Takva
kakvu ni ovaj svijet još nije vidio. Čak su i duhovne moći koristili za dobrobit. Ali su
i oni, postepeno, počeli da se udaljavaju od prirodnih zakona i slijedili samo
materijalne porive... kockali se... i zanemarili spiritualnu stranu. Niko ih nije
zaustavio sa tog puta i svijet je uništen u velikim poplavama... čije se legende susreću
i danas kod mnogih naroda i religija."
(Lijep opis doba Atlantide i civilizacije Mu.) "Naši stari kažu da su male grupe preživjele i došle u doba ovog Četvrtog Svijeta u
kome smo sada. Naš svijet je u očajnom stanju ponovo. Veliki Duh nam je dao
različite jezike i poslao nas na sve četiri strane svijeta, ali ni to nije bilo dovoljno."
(U nastavku Thomas govori o zloupotrebi tehnologija, ratovima, gladi, atomskim
bombama... o ljudima koji ne slušaju upozorenja iz Prirode, o potrebi da se negativni
trendovi zaustave sada.)
"Hopi i drugi plemenski narodi drže u svojim rukama balans čovječanstva i svih
živih bića kroz molitve i ceremonije. "Četiri Kuta" je područje koje graniči sa četiri
svete planine. Spiritualni centar je u okviru svetilišta za kojeg naša proročanstva kažu
da će imati specijalnu svrhu u budućnosti... za čovječanstvo i njegovo preživljavanje.
Ono mora ostati netaknuto i pod našom zaštitom."
(U tom momentu Thomas i Oren podižu veliku sliku na kojoj je prikazan crtež u stijeni.) "Ova stijena prikazuje dio proročanstva Hopija. Dva su puta. Jedan je tehnološki, ali
odvojen od prirodnih i spiritualnih zakona i vodi prema ovim cik cak linijama koje
predstavljaju kaos. Drugi put je onaj koji prikazuje život u harmoniji sa prirodnim
zakonima. A ovdje je crta koja predstavlja izbor koji kao most spaja dva puta. Ako se
vratimo spiritualnoj harmoniji, doživjet će mo raj u ovom svijetu. Ako nastavimo
dosadašnjim putem, on nas neminovno vodi u propast.
Na nama je, djeci Majke Zemlje, da "...clean up this mess..." prije nego što postane prekasno."

izvor

Ovo proročanstvo mi je zanimljivo, samo se bojim da nije kakva podvala.

NAVAJO INDIJANCI

Navaho (Navajo).- Jedan od najvećih indijanskih naroda sjeverno od Meksika, koji prema informacijama Bureau of Indian Affairs (Ureda za indijanske poslove) 1960. ima 90 000 pripadnika. Današnji broj im je međutim daleko veći, a većina obitava u velikom rezervatu Navaho, gdje imaju svoje plemensko središte, gradić Window Rock. Rezervat se prostire na ogromnom području sjeveroistočne Arizone, sjeverozapadnog New Mexica, i susjednim krajevima jugoistočnog Utaha (25,000 četvornih milja).



Zahadolzha - Navaho (1904). Yebichai-plesač, predstavlja božanstvo Zahadolzha. Yebichai su bili glavna veza između našega svijeta i svijeta duhova.

Ime "navaho" došlo je od naziva Tewa Indijanaca Navahú, koje se odnosilo na veliko područje obrađenog tla, a dano je i bivšem pueblu Tewa. Naziv se kasnije širi na pleme Navaho, koje su Španjolci nazivali 'Apaches de Navajó’, zato što su se ovi nastanili na području plemena Tewa i blizu njega, te da bi se razlikovali od Apača. Sami sebe oni pak nazivaju Diné' (=ljudi). Razna druga plemena nazivala su ih pod mnogim drugim imenima. Pleme Ute ih je nazivalo Págowitch - "noževi od trske" (reed knives) a pleme Zuñi "divlji kojoti" (wild coyotes). Njihovi prvi rođaci Apači, s kojima su nekada činili jedan narod, prema lokaciji ih prozvaše "oni što žive na granici s Jutima" (those who live on the border of the Ute). Ostali nazivi bili su: Hua'ĺmhú'u (pleme Havasupai), Ta-cáb-cí-nyu-műh (Hopi) , Yátilatlávi (Tonto Apači), Oop (ili) Oohp (kod Indijanaca Pima).


Navaho majka sa djetetom

Navaho jezik jedan je od jezika porodice Athapaskan, i pripada skupini apačkih (Apachean), odnosno južnih athapaskanskih jezika, kojima još pripadaju chiricahua, lipan, kiowa apache, jicarilla, mescalero i san carlos. Preci Južnih Atapaska navodno su prije 1000. godine došli na područje američkog Jugozapada, možda i nešto kasnije, gdje su naišli na stalno naseljene i miroljubive seoske Indijance koji su im jezično bili nesrodni.


Navaho medicine-man Nesjaja Hatali

Navaho, kao i Irokezi te njima srodni Apači, pripadaju matrilinearnim zajednicama, što se izmijenilo zbog novog zakona Sjedinjenih Država. Stanište je bilo (kaže Uwe Wesel) matrilokalno, ali žena se stjecala otkupom za konje, a postoji i oko 60 klanova, u najnovije doba oko 130. Prelaskom sa starog nomadskog načina života i odlaskom u rezervate Navaho se počinju baviti ovčarstvom. Matrilinearnim nasljeđem žena je vlasnik svega, i muškarac do žene mora doći otkupom za konje. Bogatstvo u konjima omogućava mu da se može oženiti u bogatijim klanovima. Ovaj običaj, prema U. Weselu, kod Navaha 19. stoljeća javlja se početkom raspada matrifokalnosti. Američka vlada kasnije ukida matrilinearne običaje Navaha. Klanove Navaha prema mitu stvorila je Sun Woman (ženski kulturni heroj), od kože skinute s raznih dijelova svoga tijela: prsiju, leđa, ispod desne ruke, lijeve ruke i drugdje. Klan je ostao veoma živo ukorijenjen među njima, i danas kada se na putu susretnu dva Navaha, prvo se predstavljaju svojom klanskom pripadnošću.

Život i običaji

Navaho su izvorno bili nomadsko pleme, veoma srodno Apačima i vjerojatno meksičkim Toboso, Jocome i Jano Indijancima. Zimu su provodili u polu-ukopanim hoganima, ljetna nastamba bila je zaklon od grmlja i granja. Bavili su se lovom na losove, antilope i jelene. Od susjednih pueblo plemena preuzeli su obradu tla (kukuruz i grah) ali su se bavili i sakupljanjem. Nakon što je u ranom 17. stoljeću uvedena ovca, oni znatno mijenjaju svoj život, ovca je istisnula lov i poljoprivredu i oni postaju pastirsko pleme.


Navajo hogan

Slikanje pijeskom (sand painting) ['iikááh] je najpoznatija umjetnost Navaho Indijanaca ceremonijalnog slikanja raznobojnim zrncima pjeska, Indijanci ga nalaze u pustinji Painted Desert, oko 240 km (150 milja) od Grand Canyona u području nacionalnog parka Petrified Forest, prostire se na preko 19,000 četvornih kilometara. Ovo područje pripada rezervatima Indijanaca Hopi i Navaho. Znanje slikanja pijeskom dali su im ‘Sveti ljudi’ (Holy People) koji su živjeli u Podzemlju (Underworld). Slike stvaraju uz obredno pjevanje pjesama u raznim ritualima: Holyway rituali dovode do izlječenja. Evilway [Hóch'íjí] pjesme su zapravo njhov oblik egzorcizma, istjerivanja đavla, dok se Lifeway ['Iináájí] pjesmama saniraju štete prouzrokovane acidentima. Sand painting ['iikááh] ceremonije dio su svih Holyway ceremonija i većine Hóch'íjí (Evilway) ceremonija, u ceremonijama 'Iináájí (Lifeway) ne koriste se.

Srebro i tirkiz. Osim ovaca, Navahi od Španjolaca nasljeđuju i umjetnost obrade srebra i tirkiza (doot kl'izhii), od kojega su počeli primitivnim pomagalima izrađivati srebrno prstenje i drugi nakit. Tirkiz za ove Indijance predstavlja sveti kamen. Navaho ga nosi kao fetiš.

Navaho-pokrivači. Takozvani 'Navaho blanket', žene ovog plemena izrađuju ih na primitivnim tkalačkim stanovima. Ovi pokrivači lijepih su boja i žene ih danas često proizvode zbog prodaje.

Religija

Šamanizam. Narod Navaho ima šamansku religiju, poput Siouxa i raznih drugih plemena, poznavali su šamane-berdaše (berdache), koji su istovremeno bili veoma poštovani ali i prezirani zbog svoje prirode. Ashon nutli' (ili Nadle; tirkizni hermafrodit), kako ih zovu Navahosi, mogli su biti rođeni kao hermafroditi, ali su se mogli i sami proglasiti nadle-šamanom, ovi drugi su svakako bili transvestiti, a oblačili su se poput žena. Navahi vjeruju u postojanje raznih bogova, duhova i kulturnih heroja. Predodžbu o paklu i raju nemaju, nego vjeruju u budući život koji će provesti s ljudima u donjem svijetu. Oni su svakako ovisni o vjerovanjima u magiju i raznih vrsta šamana koji imaju veliki utjecaj među njima. U originalnom Navaho-mitu, kako navodi Aileen O'Bryan, svijet je stvaran pet puta. Peti je onaj u kojemu mi danas živimo.

Izvor

Buraz Svaka Cast za ove informacije Super je ... to niakko nisam mogao naci na 1 mestu

Nikako *