Kreveti - namještaj za spavaće sobe i odmor

Što je krevet?

Mjesto na kojem ćemo spavati, na kojem će se naše tijelo odmoriti i obnoviti, na kojem ćemo se psihički opustiti i utonuti u okrjepljujći san. No osim što mora biti naš «ležaj» krevet je komad namještaja izrađen brižljivo u raznim materijalima, moderan ili starinski, visok ili nizak, velik i raskošan ili standardnih mjera i funkcionalan, smješten u posebnu sobu ili, kako ponekad mora biti, funkcionalno uklopljen u prostor ukom se živi i radi.

Izgled kreveta i njegovo «mjesto» u kući kroz povijest su se mijenjali. Jednako tako kako se razlikuje način života među pojedinim epohama, kulturama i civilizacijama tako se razlikuju i navike spavanja pa onda i materijali i izgled kreveta. Svim ljudima zajedničko je,međutim, to da moraju spavati - potreba za snom jedna je najvažnijih i kad nije zadovoljena cjelokupni je naš tjelesni i duševni sustav ugrožen, gotovo jednako kao bez hrane ili vode.

Kako je nastao krevet?

Krevet je star koliko i čovjek, ali do današnjeg oblika razvio se postupno. Nije tešto zaključiti da je prvi ležajnaših predaka bilo pogodno udubljenje u tlu, naslaga lišća, suhe trave ili mahovine, kasnije možda krzno ili koža životinja.

No,čim su počeli graditi nastambe ljudi suzacjelo prostirali ležaj na pogodnom mjestu pod krovom, opet vjerovatno od slame ili kože i krzna. Koliko je trebalo da taj ležaj bude podignut sa zemlje,recimo na drvene potpornje ili bude obješen na užad, pa da se zapravo može govoriti o krevetu? Pripadnici nekih polunomadskih afričkih plemena i danas, naime, spavaju na samoj zemlji jednako kako i danas hodaju bosi.


Drevne civilizacije bliskog istoka već su poznavale ležaljke od laganog drveta i sl. savitljivih materijala, prekrivene tkaninom ili kožom, često ukrašene. Razlike u bogatstvu i položaju u zajednici uvjetovale su način i izgled ležaljki. U drevnoj se Kini spavalo na prostirkama od bambusa, tanjim ili debljim (slične se koriste i danas). Postojale su i ležaljke, niske i udobne, od laganog bambusa, koje su služile za sjedenje i ležanje (na što se često osvrće i suvremeni dizajn sofa i fotelja).

U antičkoj Grčkoj i kasnije Rimu, zahvaljujući vrlo civiliziranom stanovanju uopće, sjedilo se, ležalo i spavalo na mekanim jastucima, punjenim vunom i perjem ili mirisnim travama, a ležajevi i počivaljke bili su prekriveni plemenitim tkaninama. Barbari na sjeveru spavali su u to vrijeme, i još dugo nakon toga na kožama uz vatru ili na drvenim klupama.

Nakon propasti Rima slijedila su stoljeća burnih promjena, ratova i osvajanja, stapanja naroda i kultura. Na gravurama i crtežima iz srednjeg vijeka susrećemo nosiljke i raskošne šatore u kojima su se ležeći na kožama i jastucima odmarali plemići. Postoji reljef iz 12. st. koji prikazuje sluge kako na leđima nose sklopivi ležaj: drvena konstrukcija izategnuti, propleteni konopci.

Ipak se može reći kako je u europskoj civilizaciji krevet rano zauzeo vrlo značajno mjesto u kućanstvu, odmah uz stolza blagovanje. Zasebne spavaće sobe bile su rijetkost sve do 17.st. i krevet se često nalazio u drugim prostorijama i koristio za sjedenje preko dana ili se,obrnuto, spavalo na drvenim klupama što su stajale uz zidove prostorije i služile za sjedenje. Zbog bolje zaštite od hladnoće prvi kreveti postavljani su uvijek uza zid, često u blizini peći, nekad u posebno zidane niše. Ako je krevet služio samo, ili uglavnom, za spavanje u bogatijoj kući bio je zatvoren sa uznožja i uzglavlja, odozgo također, poput kutije. Često su se takvi kreveti i s prednje strane mogli zatvoriti, najčešće teškom zavjesom ali i drvenim vratima (kao tzv. nizozemski kreveti-kutije iz 17.st.).

Krevet kakav poznajemo danas ?

Kad se krevet odmaknuo od zida nastao je,uskoro posvuda poznati, krevet na četiri stupa: masivni drveni stupovi nosili su konstrukciju kreveta te gornju konstrukciju od drveta na koju su na svečetiri strane bile obješene teške zavjese. Zavjese su služile kao zaštita od hladnoće i njima se prostor kreveta odvajao od ostatka prostorije.

Takav krevet postaje tada centralno mjesto kuće, dokaz bogatstva i statusa, često remek djelo majstora drvodjelaca. Najpoznatiji od svih takvih kreveta je Great bed of Ware, izrađen 1590.god. Taj krevet spominje Shakespeare, a danas se čuva u Victoria and Albert Museumu u Londonu.

Kreveti na četiri stupa imali su masivnauzglavlja i stranice na koje je bila pričvršćena «podnica» od čvrsto isprepletenih konopa.

Kad se govori o povijesti i razvitku kreveta u Europi zapravo se govori o izmjenama i poboljšanjima upravo tog tipa kreveta,dok su «produženi» naslonjači (franc.chaise longue) i divani s jastucima,jednako kao i prijenosni kreveti i nosiljke sa baldahinima iz srednjeg vijeka, iako su služili za spavanje, zapravo su preteče današnjeg namještaja za sjedenje.

izvor