| | Kako pripremiti i što staviti u kompost | |
| | Autor/ica | Poruka |
---|
Kikica VIP član
Broj postova : 43764 Godine : 45 Datum registracije : 04.03.2009
| Naslov: Kako pripremiti i što staviti u kompost 16.10.10 13:54 | |
| Koje sve neobične stvari možete staviti u kompostVećina ljudi koji imaju vrt ili cvjetnjak znaju osnove kompostiranja. Znaju da kompost mogu dobiti uz pomoć ostataka povrća, lišća, trave. Ali malo tko zna da za dobar kompost mogu poslužiti i vrećice čaja koje ste iskoristili. Pa čak i životinjska dlaka (na primjer, mačja ili pseća). Ono što ćemo vam navesti u popisu koji slijedi, stvari koje vam mogu biti od koristi ako radite kompost. Naravno, neke od njih nisu za svakoga i neće ih svatko imati, ali bez obzira na to, dobro razmislite o mogućnostima. Shvatit ćete da bi svijet bio puno manje zagađeno mjesto kad bi svatko (ne nužno samo oni koji prave kompost) na gomilu za kompost dodao još ponešto: Iz kuhinje Filtri za kavu, ostatci kave Iskorištene papirnate maramice Kutije za pizzu iskomada na sitno Papirnate vrećice - smotane u kuglice ili poderane na komadiće Mrvice sa stola Ustajali kruh, krekeri, žitarice, pahuljice Iskorišteni kartonski tanjuri (osim ako nisu presvučeni filmom od voska) Celofanske vrećice (ali prave celofanske vrećice, ne plastične) Staro bilje i začini Kora od pizze Pljesniv sir Istopljeni sladoled Čepovi za vino (pluto) Kora orašastih plodova (osim oraha jer njihova kora može biti toksična za biljke) Stari pekmez i marmelada Ustajalo pivo ili vino Karton za jaja u komadićima Kalupi za muffine (papirnati) Vrećice za čaj Iz kupaonice Papirnate maramice, iskorištene Vaša kosa ostala na četkama Rola toaletnog papira Odsječeni nokti Urin 100-postotni pamučni jastučići Lufa spužva Osobne stvari Kondomi od lateksa Kartonski aplikator za tampone Iz ormara Otpaci od prediva Stara vunena odjeća Stara pamučna odjeća Iz ureda Računi i ostali papiri Omotnice (bez plastičnih prozorčića) Ostatci olovke nakon šiljenja Iskomadane posjetnice Priznanice Oko kuće Sadržaj vrećica iz usisavača, ali ne i vrećice Iskomadane i na komadiće poderane novine (pod uvjetom da u njima nema olova) Lišće, stabljike i općenito ostati bilja nakon uređivanja Uginulo bilje i cvijeće Iskorištene šibice Pepeo iz peći, cigareta, roštilja Stvari za tulume i blagdansko-praznična okupljanja Baloni, lateks Papirnate maramice Bale sijena Božićno drvce, iskomadano, naravno Vijenci od zimzelenih biljaka Rafija (lika) Od kućnih ljubimaca Pseća i mačja dlaka Izmet manjih životinja (kunića, zečeva, hrčaka. itd.), mačaka i pasa ne! Novine s ptičjim izmetom (iz krletke), ali novine općenito (ako sadrže boje s olovom) i časopise u boji ne! Perje Riblja hrana, suha pseća ili mačja hrana U kompost ne stavljati: Biootpad koji je bio u kontaktu s naftom, benzinom ili pesticidima i uljanim bojama Kosti, meso, jela od mesa Jako bolesne biljke Lišće oraha Lakirano ili bojano drvo Papirnate pelene Plastiku, metal, staklo Izvor | |
| | | Goran Administrator
Broj postova : 80666 Godine : 43 Lokacija : Bjelovar Datum registracije : 24.09.2008
| Naslov: Re: Kako pripremiti i što staviti u kompost 30.04.15 22:52 | |
| Kako pripremiti kompostUz malo spretnosti i dobre volje i nešto znanja, možemo dobiti prirodno gnojivo za poboljšavanje kakvoše tla pri sadnji voćaka, uzgoju povrća, cvijeća i travnjaka. Kompost je organsko gnojivo koje se proizvodi iz biljnog kuhinjskog otpada, raspadanjem njegovih organskih tvari. Proizvodeći kompost rješavamo se nepotrebnog smeća i recikliramo, jer gotovo da ne postoji prirodni otpadak koji se ne može ponovo iskoristiti. Odabir mjesta za kompostište Kad smo se odlučilli kompostirati, prvo valja odabrati mjesto za kompostište. Ono će biti u sjenovitom dijelu vrta, u nekom kutu zaštićenom od jakog vjetra, a da ne bi narušio izgled vrta oko posude za kompost možemo posaditi razno puzajuće bilje, primjerice ukrasne tikvice, buće, tikve, slak, dragoljub i slično. Kada se ove biljke razviju, one će, osim lijepog izgleda, i održavati kompost vlažnim, a posade li se po površini posude obogaćivat će ga dušikom (tikve, buče). Za pripremu komposta mogu se koristiti zeleni industrijski sanduci za kompost, kao u gradskom vrtu na našoj fotografji, ili improvizirani stari sanduci sa razmaknutim letvicama radi bolje cirkulacije zraka. Na jednoj strani sanduka napravi se pomične pregrada radi lakšeg rukovanja. Kompostište se može načiniti i od starih opeka složenih naizmjence što također omogućava strujanje zraka. Ili se gusta žičana mreža postavi u krug ili četverokut pomoću ljestvica. Ono što je bitno je da je materijal prozračan. Imate li dostatno prostora preporučljivo je postaviti dvije posude jednu pokraj druge, tako da se jedna puni, dok se u drugoj, napunjenoj odvija proces zrenja komposta. Koliko će kompost sazrijevati, ovisi o vrsti otpadaka, temperaturi i bakterijama. Slaganje slojeva otpada Otpatci za kompost počinju se slagati na travnatu površinu ili na zemlju, a nipošto ne na betonsku podlogu. Od dna se slaže grublji materijal – grane, deblje stabiljke narezane na kompade 10 do 15 cm. Slažu se veoma rahlo. Ovaj će sloj omogućiti bolju cirkulaciju zraka i bolje otjecanje vode. Na to se rahlo naslažu razni organski otpatci iz kuhinje (nikako ne plastika) i vrta, lišće, pokošena trava, slama, grančice od rezanja živice, grmlja i drveća, te stari papir i karton. Dobro je povremeno dodati i lišće gaveza koje će potaknuti vrenje i razvijanje više temperature. Između otpadaka je preporučljivo staviti tanak sloj zemlje ili starijeg komposta, te nešto stajskog gnojiva ili gnojiva od peradi. Najpovoljnija je visina hrpe oko 1,5 metara. Dozrijevanjem se hrpa sliježe i snizuje gotovo do jedne četvrtine prvobitne zapremnine. Ubrzavanje zrenja komposta Pri punjenju kompostišta posebno treba paziti da se ne stavlja bolestan niti zaražen biljni otpad (grinje, uši, pepelnica). Za zrenje smjesa važno je omogućiti dobru cirkulaciju zraka, dovoljno bakterija koje pospješuju zrenje te dosta vlage i topline. Dozrijevanje se ubrzava prskanjem mlakom, malo zaslađenom vodom. Obično se stavlja i malo vapna, da bi se umanjila kiselost koja se razvija pri zrenju komposta. Napunjen prostor kompostišta prekrije se drvenom rešetkom, jutenom vrećom ili nekim drugim prozračnim materijalom, ali nikako plastičnim. Tijekom zrenja komposta u sredini mase temperatura može doseći do 50 stupnjeva Celzijusa. To pogoduje uništenju štetnih mikroorganizama, a ostaju oni korisni za pretvaranje otpadne mase u kompost. On će brže sazrijevati ako se masa nekoliko puta preokrene. Za ovo prebacivanje valja odabrati tmuran, a ne sunčan i topao dan, kako se masa ne bi osušila. Kompost je zreo kad poprimi miris šumske zemlje i kad u njemu više nema gusjenica. Zreli se kompost prosije kroz gusto sito da bi se uklonili veći, eventualno nerazgrađeni ostaci koji se bacaju na hrpu za kompostiranje. Kompost se ne ukopava u zemlju, nego se grabljama razgrne po površini gredica. Kompost ne valja stavljati na hladno i smrznuto tlo, nego u proljeće kad je zemlja već dovoljno zagrijana, ili u jesen dok je još toplo. _________________ Na Rubu Znanosti: David Icke - Pozadina ratova, financijske krize i ostalih svjetskih zbivanja Take a moment every day to appreciate your most precious gift. It did not have to be, but we were given the gift of life. Honor that gift by living beautifully and by giving back a little beauty as we go along the way. Life wants nothing more than to be appreciated and fully enjoyed.
| |
| | | | Kako pripremiti i što staviti u kompost | |
|
Similar topics | |
|
| Permissions in this forum: | Ne moľeą odgovarati na postove.
| |
| |
| Online | Ukupno je: 57 korisnika/ca online; 0 registriranih, 0 skrivenih i 57 gostiju. :: 2 Bots
/
Najviše korisnika/ca istovremeno online bilo je: 1514, dana 02.11.19 16:59.
|
Statistics | Registriranih korisnika/ca: 6485. Najnoviji/a registrirani/a korisnik/ca: Радослав.
Ukupno postova: 943306. in 18070 subjects
|
|