Vodena oaza u vrtu

Najpovoljnije vrijeme za pripremu jezera i njegovo uređenje je kasno proljeće ili ljeto . Formiranje umjetnog jezera u vrtu na najjednostavniji način riješit ćemo korištenjem raznih gotovih elemenata koji će imati zanimljivi oblik i neće narušiti prirodan izgled vrta.

Prošli smo put izdvojili vrijeme i pažnju za učenje o vrtnim elementima kao jednom od načina podizanja kvalitete uređenosti privatnih vrtova. Pisali smo o klupama, sjenicama i pergolama te o vrtnim skulpturama. Dotakli smo i upotrebu vode kao vrtnog elementa koji se sve češće primjenjuje. Budući da je to nekada bio vrlo zahtjevan posao, danas je to, zahvaljujući postojanju modernih materijala, postalo puno jednostavnije. Oblikovanju jezerca, lokvica, potočića i bazena treba ozbiljno pristupiti od početka.

Idealno mjesto na suncu i osami
Najvažnije je dobro isplanirati mjesto gdje želimo takvu vodenu površinu u vrtu. Neka svakako bude na suncu i osami, a ne ispod stabala. Na taj ćemo način izbjeći padanje lišća u vodu, njegovu biološku razgradnju i suvišno prljanje vode. Ukoliko želimo ribice, kornjače ili neke druge životinje u ribnjaku, moramo zaboraviti na primjenu raznih sredstava za čišćenje vode, kloriranje i dekalcifikaciju. Ukoliko želimo čistu i prozirnu vodu u fontani, moramo se odreći ribica i ostalog živog svijeta jer ćemo tada morati primjenjivati razne kemikalije za održavanje vode bistrom.

Najpovoljnije vrijeme za pripremu jezera i njegovo uređenje je kasno proljeće ili ljeto, ali može i u drugo doba godine kada prevladava razdoblje suše radi lakšeg iskopa i oblikovanja podloge. Nakon što smo projektirali oblik i veličinu vodenog vrta, moramo iskopati jamu željenog oblika i dubine te je prekriti slojem pijeska debljine 5-10 centimetara. Pokrivanje ovako pripremljene podloge provodi se specijalnom folijom, bentonitom ili gotovim plastičnim elementima. Formiranje umjetnog jezera u vrtu na najjednostavniji način riješit ćemo korištenjem raznih gotovih elemenata koji će imati zanimljivi oblik i neće narušiti prirodan izgled vrta.
Danas na tržištu postoje razni proizvođači gotovih elemenata koji olakšavaju pripremu i izvođenje. Kada smo podlogu prekrivenu folijom dobro nabili, prekrijemo foliju zemljom iz vrta. Vodene biljke sadimo u navlaženu zemlju. Biljke agresivnog rasta bolje je saditi u lonce pa ih takve saditi u vlažnu zemlju da bismo onemogućili nekontrolirano širenje. Ovisno o biljnom materijalu koji ćemo saditi određujemo dubinu bazena.



Jezerce za ribice duboko najmanje metar
Jezerce u kojem planiramo držati ribice mora biti minimalne dubine 100 centimetara. Voda u jezercu se ne mijenja, a za viših temperatura i jačeg isparavanja treba osigurati dotok svježe vode. Ukoliko u sredinu postavimo crpku, možemo improvizirati vodoskok po principu dva u jedan. Važno je da prije prevlačenja folije uklonimo kamenje, korijenje i sve druge nečistoće koje bi mogle oštetiti podlogu. Kada ste pokrili dno i stijenke vodene površine, prevucite podlogu preko rubova još 20-ak centimetara, prekrite ih i učvrstite kamenjem, pločama za popločenje i sl.
Odabir i sadnja biljaka moraju biti obavljeni s najvećom mogućom pažnjom. Blizu ruba jezerca sadit ćemo močvarno bilje koje traži najmanju dubinu. U središtu jezerca posadit ćemo različite vrste vodenog bilja vodeći računa o dubini koju određena vrsta zahtijeva. Sadnja se može obaviti na dva načina. Prvi je polaganje biljke direktno na tlo s posudom u kojoj se nalazi, poput onih od prirodnog materijala i drva te keramičkih. Ovaj način omogućava bolje razmještanje biljaka kao i lakši tretman tijekom zimskih mjeseci kod biljaka osjetljivih na hladnoću. Moguća je i direktna sadnja u supstrat na dno bazena pri čemu supstrat mora biti fina mješavina komposta i organskog gnojiva i pijeska da bi se spriječilo zamućivanje vode.

Vodeni vrt traži mnogo svjetla jer samo u tim uvjetima biljke mogu rasti uravnoteženo i razmnožavati se, ali uvijek moramo voditi računa o tome da bilje ne zauzme više od trećine vodene površine. Samo u tim uvjetima moguća je ravnoteža pri ishrani bilja i životinja. Uz takav odnos između flore i faune voda može ostati čista od algi i bakterija.

Voda, tlo, kamen i biljke
Pri izvođenju vodenog vrta, bez obzira na to bio on velik ili mali, treba koristiti sve potrebne elemente (vodu, tlo, kamen i biljke) da bi zadržao što prirodniji izgled. Kada ste jednom napravili vodenu površinu, tu posao ne završava, dapače, tek je počeo. Ovakva mjesta u vrtu zahtijevaju maksimalnu njegu i brigu.

Većina vodenog bilja ima trajni korijenov sustav, dok su neke biljke jednogodišnje. Sve se te vrste mogu razmnožavati ljudskom aktivnošću, što u idealnim uvjetima nije nužno jer se vodeno bilje spontano razmnožava pa je čak potrebna kontrola broja jedinki da se ne bi narušio spomenuti omjer trećine pokrivenosti površine vode.

Materijal koji se nagomilava na dnu korita smanjuje cirkulaciju vode, osvijetljenost te povećava potrebu za održavanjem koje mora biti redovito. Barem jednom godišnje treba oprati plastične posude i to u zimi kada se bilje nalazi u fazi mirovanja. Tijekom zime biljke koje su osjetljive na hladnoću treba izvaditi iz ribnjaka sa svom vazom i spremiti na zaštićeno mjesto. Početkom proljeća iste se biljke ponovo odlažu na dno ribnjaka na ranije opisan način.

Najpogodnije biljne vrste za stvaranje prirodnog izgleda vodenih površina su:
- Cyperus papyrus - zimzelena vrsta koja može živjeti cijelu godinu na otvorenom u uvjetima blage klime. Može doseći visinu od par metara. Na vrhu svakog izbojka stvara štit od nekoliko desetaka listića;
- Azolla caroliniana - vodena leća, vrsta koja pokriva vodenu površinu malim srcolikim listićima čineći nježan pokrov - tepih. Njeni jednostavni listići zeleno-plavičaste boje zimi poprime bordo tonove;
- Hibiscus palustris - vrsta pogodna za sadnju na konstantno vlažnim tlima. Može dostići visinu od dva metra. Ima ovalne listove, a živi cvjetovi raspucavaju se tijekom cijelog ljeta;

- Myosotis palustris - potočnica, idealna je za rubove jezerca gdje voda nije preduboka. Njeni listovi imaju lijepu zelenu boju. Cvjetovi su jednostavni, nalik onima u nezaboravka i imaju lijepu indigoplavu boju;
- Nelumbo lucifera - lotosov cvijet, jedan od najpoznatijih vodenih cvjetova. Poznat je još iz daleke povijesti otkad se koristi u oplemenjivanju vodenih površina, pogotovo na Istoku gdje je posebno cijenjena vrsta. Listovi su zeleno-sive boje, a cvijet ružičaste i bijelo-ružičaste. Traži dubinu vode od 30 centimetara do dva metra. Cvijet se rađa u vodi, a pup ima oblik jajeta;

- Nymphaea sp - zasigurno su kraljice jezera. Brojne vrste obiluju prekrasnim raznobojnim cvjetovima - bijelim, žutim, narančastim, ružičastim, crvenim, plavim. Cvjetaju od travnja do rujna ovisno o vrsti. Vole dubinu vode od 15 do 90 centimetara;

- Zantedeschia aetiopica - kala, omiljena i rado korištena u svim vrtovima, voli vlažne pozicije. Tamnozelenih listova i snježnobijelih tuljaka.

Napisala Tatjana Mandić Bulić; izvor: www.glasistre.hr

mmmmmmmmm lotos bas bi volela da imam jedno jezerce u dvoristu...malo, maleno : )

Ma sve je to krasno i lijepo ..a komarci...napraviš si umjetno jezero i još pride savršeno uzgajalište za komarce....