Dinosaur Banjo je bio brz kao gepard

Australci su danas slavili uz svoju neslužbenu folk himnu Waltzing Matilda, poznatu širom svijeta. U gradiću Wintonu u unutrašnjosti na zapadu Queenslanda, odakle je rodom autor slavne napitnice pjesnik Banjo Patterson (1864.-1941.), tamošnja je premijerka Anna Bligh otvorila Prirodoslovni muzej "Australska era dinosaura".
Sve u isto vrijeme
Istodobno s otvaranjem muzeja, paleontolog Scott Hocknull objavljuje u znanstvenom časopisu PLoS analizu triju otkrivenih senzacionalnih fosila dinosaura starih od 98 do 100 milijuna godina. A od danas ih u muzeju razgledati može svatko!

Po autoru i junacima balade o nesretnom lutajućem radniku koji je skončao pod drvetom u bilabongu, plitkom močvarnom kraju, zovu se Banjo, Matilda i Clancy.

Senzacionalnost je nađenih fosila, a za posjetitelje muzeja i rekonstruiranih prapovijesnih životinja, u tome što jedino u Australiji nije bilo ni mnogo, niti značajnih nalaza fosila dinosaura.

- Sada se sve preokrenulo. Imamo fosile golemih dinosaura, nimalo manjeg značenja - kaže paleontolog i geolog dr. Scott Hocknull, koji ih je otkrio, opisao i postavio izložbu.

Banjo je najveći dinosaurski grabežljivac. Australovenator wintonensis bio je dug pet metara, visok 1,5 metara u bokovima, a bio je trkač. Gepard svijeta dinosaura trčao je na razvijenim stražnjim nogama, a na prstima prednjih imao je pandže oštre kao mesarski noževi kojima bi parao utrobu žrtvama i desetak puta većima od sebe.

Zajedno s fosilima Banja u močvari su bile i kosti Mathilde. Diamantinasaurus matildae bio je oklopljeni biljožder koji je hodao na sve četiri. Od male glave na snažnom vratu do vrha repa bio je dug 15-16 metara i težak 15-20 tona.

Tijelo mu je bilo zdepasto i vjerojatno mu je toliko život olakšavalo što je poput vodenkonja biljke brstio stojeći u vodi i blatu. Baš kao i u pjesmi, oba su gmaza uginula u bilabongu, ali nema tragova koji bi dali naslutiti je li Matilda bila Banjova lovina.

Prapovijesna žirafa
Clancy je bio najveći. - To je bila žirafa među dinosaurima - rekla je pri otvaranju premijerka Anna Bligh. Wintonotitan wattsi bio je težak 10-15 tona, znatno pokretniji od Matilde i metar viši, a od glave do repa jednako dug.

Muzej u Wintonu na rijeci Diamantini još će se dograđivati, kako za posjetitelje i istraživače, tako i za nove izloške. Pokazalo se da je geološka formacija kod Wintona iznimno izdašna i prostorom velika pa dr. Scott Hocknull najavljuje mnoge nove senzacionalne nalaze.

- Nije to samo groblje dinosaura, nego je nekadašnja močvara bila klopka mnogim davnim oblicima čije su se okamine sačuvale do danas. Ne bi me začudilo da ovdje otkrijemo i najstarijeg sisavca - kaže Hocknull.


vecernji.hr