Glutamat: višenamjenski neurotransmiter

Glutamat je jedan od najvažnijih neurotransmitera našeg živčanog sustava. Djeluje kao pravo gorivo 80% naših sinaptičkih veza.

Premotorni korteks: karakteristike i funkcije
Okcipitalni režanj: struktura i funkcije
Neokortex: struktura i funkcije
Glutamat je jedan od najvažnijih neurotransmitera našeg živčanog sustava. Djeluje kao autentično gorivo za 80% naših sinapsi. Intervenira u formiranju sjećanja, upravljanju pažnjom i u regulaciji emocija. Nadalje, intervenira u determinantičkim procesima kao što su neuroplastičnost, učenje i kretanje.

Vjerojatno mnogi naši čitatelji poznaju glutamat više kao aktera u prehrambenoj industriji (mononatrijev glutamat), nego bitnu komponentu koja potiče komunikaciju između naših živčanih stanica. Stoga je potrebno napraviti razliku između glutamata u hrani ili u obliku soli koja se koristi kao konzervans hrane ili radi pojačavanja okusa, od aminokiseline koja se sintetizira u središnjem živčanom sustavu počevši od glutamina, kako u presinaptičkim neuronima, tako i u glialnim stanicama ,

U normalnim uvjetima glutamat (endogeni) je jedna od najzastupljenijih aminokiselina u našem tijelu . Proizvodimo ga zahvaljujući proteinima koje konzumiramo i on je glavni uzbudni neurotransmiter. Kao što neuroznanstvenici objašnjavaju, ovo je element čija je glavna svrha dati mozak.

S druge strane, a s obzirom na egzogeni glutamat, mora se reći da je ideja da on može biti opasan za zdravlje našeg mozga vrlo raširena. Kao što je navedeno od strane istraživanja provedenog od strane Medicinskog fakulteta u Nutrition centra Sveučilišta u Pittsburghu i objavljen u u časopisu The Journal of Nutrition , nema dokaza o neurološka oštećenja kao posljedica konzumiranja dijetalnih glutamat. Ali pogledajmo više detalja u nastavku.

Glutamat je aminokiselina čija je uloga u središnjem živčanom sustavu temeljna: pogoduje i čini komunikaciju između živčanih stanica fluidnijom.

Funkcije glutamata
Glutamat: aminokiselina s različitim funkcijama
Ova aminokiselina je posrednik zdravog mozga. Nismo ti za reći, ali zanimljiva je studija koju je proveo Institut za osnovne medicinske znanosti Sveučilišta u Oslu. Posljednjih godina napravljena su nova i fascinantna otkrića ove aminokiseline koja je uključena u više metaboličkih funkcija. Pogledajmo onda koje su njegove glavne funkcije.

Glavni posrednik pobudnih signala
Središnji živčani sustav (CNS) sastoji se od neurona i glijalnih stanica (najobilniji). Zahvaljujući uspostavljenim sinaptičkim vezama, možemo obavljati osnovne funkcije, poput kognitivnih, senzornih, motoričkih itd. Procesa. Pa, u ovom složenom procesu glutamat djeluje kao kemijski glasnik (neurotransmiter) između stanica i neurona, nakon električnog podražaja.

Slijedom toga, i upravo zbog činjenice da je glutamat glavni posrednik ekscitacijskih signala, potrebno je da su njegove koncentracije uvijek dovoljne za obavljanje gore navedene funkcije. Deficit bi otežao takvu komunikaciju (ne bismo imali energije, da tako kažemo). Suprotno tome, višak bi imao vrlo štetan učinak na naš mozak. To bi pogodovalo nastanku ishemije, cerebrovaskularnih nesreća , hipoksije, napadaja ...

Glutamat potiče naš razvoj mozga
Glutamat je jednako važan za razvoj fetalnog mozga kao i za neuroplastičnost tijekom razvoja u djetinjstvu i mladosti, ali i u odrasloj dobi. Zahvaljujući toj aminokiselini dolazi do diferencijacije neurona, migracije i stvaranja novih veza i, u biti, dobrog zdravlja mozga.

Također je poznato da u vrlo ozbiljnim stanjima, kao u slučaju Huntington-ove, Parkinsonove i Alzheimerove bolesti, glutamat doprinosi staničnoj smrti. Promjena njegovih koncentracija i njegovih funkcija također može uzrokovati niz kroničnih neurodegenerativnih bolesti.

Mozga aktivnost
Metabolizam glutamata i glukoze
Istraživanje koje je proveo Medicinski fakultet Sveučilišta Kobe (u Japanu) i objavljeno u časopisu Cell Reports omogućilo je važno otkriće. Čini se da je glutamat izravno povezan s gušteračom, koji regulira aktivnost beta-pankreasnih stanica u svrhu promicanja proizvodnje inzulina.

Još jednom se otkriva važnost ove aminokiseline koja nam daje energiju i prije svega optimizira rad mozga. Treba imati na umu da mozak ne može crpiti energiju iz lipida, pa mu je potrebna glukoza da bi obavljao svoje glavne funkcije. Ovu potrebu zadovoljava ovaj važni neurotransmiter, glutamat.

Neurotoksičnost glutamata
Kao što smo objasnili, nemamo dokaza koji bi potkrijepili ideju da je konzumiranje mononatrijevog glutamata odgovorno za promjene neurona. Ipak, neke kontrole nad njegovom potrošnjom ne treba zanemariti. S druge strane, uravnotežena prehrana smanjit će šanse za oštećenje uzrokovano njegovom konzumacijom.

Neurotoksičnost povezana s glutamatom nije uvijek posljedica egzogenih čimbenika. Glavni uzrok bi bio u različitim patološkim stanjima, u izmjenama ionotropnih receptora, u problemima koji su ponekad genetski ili nepoznati, a koji aktiviraju hiper-ekscitabilnost povezana s glutamatom, neurotoksičnošću i posljedičnom smrti neurona .



Prehrana i zdravlje mozga
Zaključci
Znamo da višak ove aminokiseline može uzrokovati već prijavljenu ishemiju, probleme s razvojem mozga fetusa, probleme s pamćenjem, epilepsiju, bolove u mišićima itd. Međutim, mora se reći da postoje različite metode intervencije i da imamo lijekove koji posreduju u regulaciji koncentracije glutamata.

Do danas, znanost još uvijek proučava ovaj uzbudni neurotransmiter koji potiče gotovo bilo koju funkciju našeg mozga.


izvor