U čemu je tajna finskog finacijskog čuda?

Slovenski kreditni rejting je drastično pao, a i Njemačkoj se proriču loši dani. Ali Finska je i dalje stabilna članica eurozone - i to zahvaljujući svom posebnom modelu kreditiranja kriznih država poput Grčke i Španjolske.

Kada je američka agencija Moddy's nedavno dovela u pitanje kreditni rejting Njemačke, Luksemburga i Nizozemske, finska ministrica financija Jutta Urpilainen ponosno je izdala priopćenje za javnost u kojem podsjeća da Moody's samo njezinoj zemlji potvrđuje stabilnost. Finska je zadržala ocjenu "AAA", dok su za Moody's tri vodeća europska gospodarstva - njemačko, luksemburško i nizozemsko - poljuljana. Prema mišljenju te rejtinške agencije, Finska se pametno ponijela u europskoj dužničkoj krizi i izbjegla financijski rizik.

Naime, Finska je jedina članica eurozone koja je tražila jamstva za svoje kredite dane Grčkoj i Španjolskoj, uz obrazloženje da se svaki kreditor mora osigurati od mogućih gubitaka. Ministrica Urpilainen je u pregovorima sa španjolskom vladom sredinom srpnja uspjela dogovoriti da se 40 posto od 2,2 milijarde iznosa kredita položi kao jamstvo. Dakle, Madrid je morao uplatiti 800 milijuna eura na finski račun da bi dobio 1,4 milijardi eura. Isto je pravilo vrijedilo i kod drugog paketa pomoći Grčkoj prije godinu dana. Finska se, za razliku od drugih zapadnih kreditora, odrekla kamata za svoje kredite Ateni. Za taj čudni model finska je vlada vrlo teško dobila pristanak od ostalih partnera iz eurozone. Ali je na kraju ipak uspjela.

No, taj finski model ima i svoje loše strane. Jer, što ako primjerice Grčka nema sredstava za jamstvo za kredit koji traži od Finske? Jedino rješenje bi bilo da kao jamstvo ponudi novac koji će pak potjecati iz financijske pomoći koju je Atena dobila recimo od Njemačke. Drugim riječima: Finska će dobiti kao jamstvo njemački novac. Da to baš nije idealno rješenje za druge članice eurozone uvidio je i finski ministar europskih integracija Alexander Stubb i zato je na prošlom sastanku na vrhu Europske unije u lipnju u Bruxellesu iznio jedan drugi prijedlog.

Ministar Stubb je predložio da sve članice eurozone daju jamstva za svoje državne obveznice, piše Deutsche Welle. "Trebali bi izdavati samo hipotekarne obveznice. Tako bi se povećali kreditni rejting i atraktivnost državnih obveznica zemalja u krizi za ulagače", izjavio je tada Stubb.

To bi u praksi značilo da bi države poput Grčke ili Španjolske za svoje kredite morale jamčiti zlatnim rezervama, udjelima u državnim poduzećima ili nekretninama u državnom vlasništvu. Dakle, ukoliko Atena ne uspije otplatiti neki kredit, kreditor bi mogao postati vlasnik dijela atenske zračne luke ili zemljišta na nekom grčkom otoku. Taj sustav je Finska primijenila i sama kada je početkom 90-ih godina prošlog stoljeća zapala u krizu. "I to je funkcioniralo", istaknuo je finski ministar.

Na sastanku na vrhu u lipnju Finci nisu uspjeli dobiti podršku za taj svoj neobičan prijedlog. No, nakon što je Moody's pohvalio finski model, to bi se moglo promijeniti. Talijanski premijer Mario Monti, čija zemlja ima problema s prodajom svojih obveznica pod povoljnim uvjetima, u srijedu je boravio u posjetu Finskoj i zanimao se za tamošnji model. Postoji li mogućnost da bi Italija jednog dana dala u jamstvo rimske ruševine ili palače Venecije?

Ekonomistica Cinzia Alcidi iz Centra za europske političke studije u Bruxellesu to smatra nemogućim. "Odlučujuća činjenica je da u sadašnjoj krizi dužnici nisu u stanju ispuniti te zahtjeve. Vjerujem da nakon kratkog vremena zemlje u krizi ne bi više mogle ponuditi dovoljna jamstva i smanjiti rizik za kreditore", kaže Cinzia Alcidi. Ona upozorava da taj model može funkcionirati kod tako malih država poput Finske, koja s relativno malim sredstvima sudjeluje u spašavanju Grčke i Španjolske, ali da to ne bi bilo moguće provesti u praksi kada bi i sve ostale članice eurozone pokušale dobiti takva jamstva.

Danas.hr